Američki predsjednik Donald Trump u petak je s više nego manje neskrivenim gnjevom uzvratio uzvratni carinski udarac Kine i najavio dodatnih 5% tarifa na kinesku robu vrijednu oko 550 milijardi dolara, što prema rastućem konsenzusu analitičara svijet vodi u recesiju.
“Kina je poduzela protumjere kako bi se nositelji odluka u Americi probudili i pomirisali kavu.”
CHINA DAILY, Editorial
Kina je u petak ujutro neočekivano proširila listu američkih roba na koje primjenjuje carine. Ministarstvo trgovine je u priopćenju navelo da će dodatne tarife od 5% ili 10% uvesti za ukupno 5,078 proizvoda s porijeklom u Sjedinjenim Državama čija vrijednost seže do 75 milijardi dolara. Carine su, među ostalim, prvi put naciljale američku sirovu naftu.
Potez je osupnuo Trumpa koji se dan prije proglasio božjim poslanikom i naveo da Amerika u trgovinskom ratu s Kinom naveliko pobjeđuje. Njegova je reakcija stigla nakon zatvaranja burzi u SAD-u, koje su teško prokrvarile uslijed kineske baraže pa je Nasdaq Composite .IXIC izgubio 3%, a S&P 500 .SPX 2.6% vrijednosti.
Trump je prvo, u za njega uobičajeno manijakalnim “cvrkutima” na Twitteru, “naredio” američkim kompanijama da prekinu poslovanje s Kinom i potraže alternative. Iako američki predsjednici nakon 11. rujna 2001. godine imaju uistinu opake izvršne ovlasti, izdavanje direktiva privatnom sektoru nije jedna od njih, pa je Trumpova “naredba” samo iznervirala američku industriju, medije i javnost.
Hitno vijećanje u Ovalnom uredu
Reuters piše da je Trump nakon vijesti o kineskim carinama sazvao hitni sastanak u Ovalnom uredu gdje je od pomoćnika zatražio da mu do poslijepodneva pronađu modalitete za odmazdu. “On je odlučio da želi odgovoriti. On je dobio nekolicinu različitih opcija što može učiniti i u konačnici izabrao jednu,” izjavio je jedan od dužnosnika Bijele kuće. “On na to ne gleda s lakoćom, ali je bio u dobrom raspoloženju ususret summitu G7.”
Druga osoba upoznata sa situacijom kaže da su dužnosnici bili zatečeni Trumpovim objavama na Twitteru i pozivom na odmazdu.
Trump je od preuzimanje dužnosti u 2017. od Kine zatražio radikalnu promjenu ekonomskih politika, što je dobrim dijelom neizvedivo u planskoj ekonomiji u kojoj Partija bez ustezanja i s kirurškom preciznošću koristi fiskalnu politiku u gospodarske svrhe. Američki predsjednik je uz nametanje tržišne ekonomije od Kine zatražio da zaustavi krađu intelektualnog vlasništva, smanji državne poticaje i subvencije industriji, otvori tržište američkim kompanijama i poveća uvoz američkih roba.
Kina je odbacila optužbe o nepoštenoj trgovačkoj praksi i rekla da se u trgovinskom ratu ne namjerava povući niti centimetar.
“Iskreno, mi ne trebamo Kinu i bilo bi nam bolje bez nje. Ogromna količina novca koju Kina zarađuje i krade od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, kroz desetljeća, mora STATI,” opalio je Trump u petak ujutro na Twitteru. “Našim velikim kompanijama je ovdje naređeno da odmah počnu tražiti alternativu Kini, što uključujuće vraćanje proizvodnje KUĆI i stvaranje proizvoda u SAD-u”.
Predsjednik je poslijepodne, nakon vijećanja s pomoćnicima, najavio da će postojeće carine na kinesku robu vrijednu oko 250 milijardi dolara povećati s 25% na 30% s 1. listopadom na koji pada i sedamdeseta obljetnica proglašenja Narodne Republike Kine.
Trump je istovremeno objavio da će umjesto najavljenih 10%, carine na ostatak kineskog uvoza u iznosu od 300 milijardi dolara iznositi 15%. Analitičari Morgan Stanleya i drugih banaka ranije su ocijenili da će navedene tarife koje na snagu stupaju s 1. rujnom i 15. prosincem globalnu ekonomiju gurnuti u recesiju.
Ratom poljuljana ekonomija
Posljednji podaci o američkom gospodarastvu, uključujući detalj o prvom sažimanju američke industrije u posljednjem desetljeću i korekciju statistike na tržištu rada koja je izbrisala pola milijuna radnih mjesta, sugeriraju da utjecaj ekonomskih, tehnoloških i trgovinskih ratova koje je poveo Trump narušavaju zdravlje američke ekonomije. Američka središnja banka je trgovinski sukob s Kinom navela kao ključni povod za nedavni rez kamatne stope u financijskom sustavu.
“Predsjednikov trgovinski rat prijeti guranjem ekonomije u jarak,” izjavio je glavni ekonomist Moody’s Analyticsa, Mark Zandi, za Reuters. “Predsjednik se nada da će ga Federalne rezerve (…) iskupiti, ali ako on nastavi s gonjenjem rata, Fed neće moći ispuniti tu zadaću.”
“Gledišta velikog dijela poljoprivrednika su sumorna i ljutnja počinje ključati. Raste broj bankrota i propusta u plaćanju zajmova, dok padaju proizvođačke cijene. Frustracija zbog izostanka napretka u trgovinskim pregovorima raste,”
Farmeri za slobodnu trgovinu
“Mudra kalkulacija Kine”
China Daily, službeni kineski list na engleskom jeziku koji Partija često koristi za prenošenje svojih poruka ostatku svijeta, u izdanju od 24. kolovoza piše da je kineska carinska lista rezultat “mudre kalkulacije”.
“Dok Amerika s punim gasom nastavlja svoju politiku ‘osiromašivanja susjeda’ (beggar-thy-neighbour), Kina nije imala izbora nego uzvratiti borbu i zaštiti svoje ključne nacionalne i ekonomske interese,” piše u subotnjem osvrtu uredništva. “Kina je poduzela protumjere kako bi se nositelji odluka u Americi probudili i pomirisali kavu.”
Iza napisa, Kina je Trumpa uistinu udarila u ranjiva mjesta. Primjerice, posljednje carine najavljene za 1. rujan ciljaju soju, koju SAD nema gdje prodati. Europska komisija je doslovno izmislila čitav novi sustav za korištenje soje kao biogoriva kako bi opravdala povećanje uvoznih kvota iz Amerike za koje nema potražnje i potrebe.
>>>Ako SAD želi borbu, borbu će i dobiti: Kina
Poljoprivreda je, navodi Reuters, posebno slaba točka aktualnog američkog predsjednika. Farmeri su velikom većinom podržali njegov izbor i uživaju snažnu, više milijardi dolara vrijednu potporu administracije, ali su i među najvećim kolateralnim žrtvama rata.
>>>Nema panike u paničnim potezima Trumpa
“Gledišta velikog dijela poljoprivrednika su sumorna i ljutnja počinje ključati. Raste broj bankrota i propusta u plaćanju zajmova, dok padaju proizvođačke cijene. Frustracija zbog izostanka napretka u trgovinskim pregovorima raste,” upozorila je u izjavi za javnost nadstranačka grupa “Farmeri za slobodnu trgovinu”.
Naciljana je i američka naftna industrija, koja grca u crnom zlatu iako je Trump kroz sankcije s tržišta uklonio kolosalne igrače kakvi su Iran ili Venezuela.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.