Rusija se kladi na scenarij koji je vodio padu Napoleona, Hitlera | analiza

Hladne zime Rusiji su pomogle u epohalnim pobjedama Napoleona i Hitlera. Predsjednik Vladimir Putin sada se ufa u ponavljanje povijesti u kontekstu rata u Ukrajini, kažu osobe upoznate s njegovom strategijom.

“Mi imamo vremena, mi možemo čekati,” rekao je uz uvjet anonimnosti jedan od izvora s uvidom u promišljanje Kremlja.

>>>Kronologija rata u Ukrajini

“Zima će biti teška za Europljane. Mogli bismo vidjeti prosvjede, nemire. Pojedini europski lideri mogli bi dvaput razmisliti o nastavku potpore Ukrajini i pomisliti kako je vrijeme za dogovor.”

Zima dolazi

Slično je gledište za Reuters iznio i drugi izvor prema kojem Moskva već nazire naznake razdora u europskom jedinstvu i očekuje nastavak razjedinjenja uvjetovan zimskim tegobama.

>>>Recesija dolazi | analiza

“Bit će uistinu teško ako se (rat) razvuče u jesen i zimu. Stoga postoji nada da će oni (Ukrajinci) tražiti mir,” rekao je izvor.

>>>Njemački sindikati upozoravaju na građanske i radničke pobune, usud glavnih industrija

Kijev i njegovi najzdušniji zapadnjački saveznci istovremeno govore kako nemaju namjeru posustati i da zasad ne vide osipanje potpore.

Dear citizens of Ukraine, we can never match the sacrifices you are making every day.

But we can and will stand by your side.

The EU has been with you in this fight from the very beginning. And we will be for as long as it takes.#UkraineIndependenceDay pic.twitter.com/00iLU8I7sw

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) August 24, 2022

“EU je u ovoj borbi s vama bio od samog početka. I s vama će ostati dokle bude trebalo,” napisala je u objavi na Twitteru povodom ukrajinskog dana državnosti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

>>>Anamneza rata – kronologija neovisne Ukrajine

Grabancijaš neovisno ukazuje da komentari njezine izjave i drugih sličnih deklaracija europskih dužnosnika već tjednima sugeriraju postojani pad podrške građana na koji se kladi Moskva.

Posrednički rat

Predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, Zapad u Ukrajini vodi jedan od najvećih posredničkih ratova u povijesti. Washington je Kijevu poslao milijarde dolara izravne financijske i vojne pomoći što je promijenilo dinamiku na pojedinim bojišnicama.

>>>Usamljeni američki senator blokira 40 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu

Kijev u takvom kontekstu vjeruje u šansu za protuofenzivu i oslobađanje okupiranih područja, uključujući poluotok Krim s većinskim ruskim stanovništvom koji je Moskva anektirala u 2014. godini.

>>>Roger Waters podcrtao Putinov casus belli, Bidena nazvao ‘ratnim zločincem’

“Da bi pregovori s Rusijom postali mogućima, nužna je promjena statusa quo na bojišnici u korist Oružanih snaga Ukrajine,” rekao je Reutersu savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak. “Neophodno je da ruska vojska pretrpi značajne strateške poraze.”

Status quo na bojišnici

Rusija je u travnju odustala od opsade i osvajanja Kijeva i drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova. Ukrajina je nakon dostave moćnih američkih raketnih sustava HIMARS započela s protuudarima duboko u teritorij pod kontrolom Moskve, poremetila rusku logistiku i linije opskrbe i izvela niz značajnih akcija, uključujući potapanje glavnog bojnog broda ruske Crnomorske flote i uništenje vojnih zrakoplova stacioniranih na Krimu.

>>>Strateško-propagandna analiza potonuća vremešne raketne krstarice Moskva

Kijev već mjesecima najavljuje i golemu protuofenzivu s do milijun vojnika čiji je cilj povratak kontrole na jugu, no nejasno je hoće li se i kada takva akcija materijalizirati.

>>>Ukrajina najavila protuofenzivu sa stotinama tisuća vojnika

Unatoč značajnim gubicima Rusije, pogled na u Europi cenzurirane ruske medije sugerira da Kremlj i Putin vjeruju u ostvarenje ciljeva. Putin je opetovano naveo da “specijalna vojna operacija” nije vremenski ograničena i Zapad otvoreno pozvao da nastavi s isporukom oružja koje njegove snage “lome poput oraha”.

Iako su posljednji tjedni na bojišnicama u znaku statusa quo i impassea, Rusija je u istom razdoblju zabilježila velike i uvelike neočekivane pobjede u gospodarskom odmjeravanju s Europskom unijom.

Test volje   

Europska komisija i Vijeće Europske unije na invaziju su odgovorili ishitrenim i širokim sankcijama čiji je rezultat samoporažavajući i daleko od očekivanog.

>>>Zapadnjačke sankcije pune ruske državne kofere

Prva je baraža naveliko poljulja rusko gospodarstvo, ali ga nije slomila. Rastući broj analitičara sada drži da su sankcije imale suprotan učinak i osnažile ruske prihode od nafte i plina.

Izvršno tijelo Europske unije i nacionalne vlade već mjesecima grada zalihe plina i drugih energenata za zimu, no aktualni je konsenzus da pričuve i mjere štednje neće biti dovoljne.

>>>Sankcije pomogle Gazpromu da godišnji cilj u prihodima od LNG-a postigne u pet mjeseci

“Rat je test logistike i test volje. Test će biti – imamo li mi na Zapadu superiorniju volju od Kremlja. Mislim da će to biti izazov,” komentirao je za Reuters umirovljeni američki general i bivši vojni zapovjednik američkih snaga u Europi, Ben Hodges.

Bezuvjetni ciljevi

Dok zapadnjački mediji sugeriraju da Ukrajina diktira uvjete mirovnih pregovora, iste istovremeno i odrješito odbijaju ruski predsjednik i vojni dužnosnici.

Kijev je u posljednjim mjesecima učestalo pozivao na izravne pregovore Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, što Moskva odbija.

Ruski politički i vojni dužnosnici inzistiraju da je oslobađanje Donbasa, regije u kojoj su smještene oblasti Luhansk i Donjeck čiju je neovisnost Putin prepoznao neposredno prije početka invazije 24. veljače, bezuvjetni prioritet.

>>>‘KABOOM!’: Ukrajina vratila kontrolu nad Zmijskim otokom, simbolom ratne propagande

Navedeno je za Reuters još jednom potvrdio prvi od izvora, rekavši da Moskva svaki potencijalni mirovni sporazum uvjetuje predajom Donbasa i obvezivanjem Kijeva na vojnu neutralnost.

Zelenskij je u utorak rekao da Kijev “nikad neće pristati na teritorijalne ustupke” ili crtanje novih granica na sadašnjim linijama bojišnice.

Podoljak je ocjenio da su zapadnjačke pošiljke oružja dovoljne za sprječavanje “pada”, ali ne i za pobjedu.

>>>‘Portret hrabrosti’ prve dame Olene Zelenskij provocira kolosalnu štetu Ukrajini

Američki dužnosnici vjeruju da je Putin još uvijek predan osvajanju Kijeva, ali da je takav cilj nedostižan.

Pojedini ruski političari i dužnosnici, uključujući bivšeg predsjednika Dmitrija Medvjedeva, na društvenim su mrežama objavili karte “Novorusije” ili Rusije čije granice sežu do Kijeva.

Iscrpljivanje

Andrej Kortunov, lider trusta umova RIAC bliskog ruskom ministarstvu vanjskih poslova drži da niti jedna strana neće “prva trepnuti”.

“Obje strane naizgled vjeruju da bi njihova pozicija s vremenom mogla osnažiti,” rekao je. “Realno, izrazito je teško zamisliti da možemo doći do političkog dogovora u skorije vrijeme.”

>>>Poljski analitičar Konrad Muzika: nije sve tako ružičasto | rat u Ukrajini

Slično je gledište ponudio i poljski vojni analitičar Konrad Muzika. Njegova je procjena da je Rusija u posljednjim tjednima ostvarila ponešto napretka u pojedinim područjima istočne Ukrajine ali da niti jedna strana neće ostvariti značajniji prodor bez velikog novog raspoređivanja vojnog ljudstva i opreme.

“Tko god to može, dobit će rat,” rekao je Muzika.

Neil Melvin iz think-tanka RUSI sa sjedištem u Londonu, drži da će sljedeće poglavlje biti ispisano ususret zimi.

“Ukrajina zapadnjačke pobornike mora uvjeriti da može pobijediti i imati zamah. Ako kroz ovo razdoblje to mogu pokazati, onda Ruse mogu odgurnuti unazad i nastaviti sa zamahom, to će biti pobjeda.”

>>>Mađarska upozorava na samoranjavanje sankcijama, traži promjenu strategije

I njegovo je gledište da razvlačenje sukoba pogoduje Moskvi i riskira razjedinjenost i osipanje zapadnjačke odlučnosti.

“Svi se gospodarski pokazatelji sada okreću negativno. Bit će teže motivirati ljude koji se smrzavaju u svojim stanovima da prihvate teškoće ako se stekne dojam da Ukrajina ne pobjeđuje,” rekao je Melvin i dodao da bi takav scenarij izazvao pritisak prema nagodbi, raskol unutar EU-a i/ili NATO saveza.

Latentna nuklearna prijetnja

Da bi Zapad “u nekom trenutku” Ukrajinu mogao “gurnuti prema nekim prilično neugodnim kompromisima” procjenjuje i Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik u Rusiji.

Njegovo je gledište da Ukrajina treba “prekretnicu”.

>>>Medvjedev: je li nuklearni usud ‘distopija, neka luda futuristička prognoza i pakleni šund? Nije.’

Također upozorava da bi Rusija kao nuklearna sila mogla eskalirati sukob ukoliko se suoči s ponižavajućim ishodom.

“Ako se Rusija nađe u situaciji gdje mora birati između gubitka rata i pada Putina ili nekakve nuklearne predstave, ne bih se kladio da oni neće posegnuti za nuklearnom predstavom,” rekao je Brenton.

Moskva je u dosadašnjem tijeku rata službeno odbacila scenarij korištenje strateškog nuklearnog oružja, ali njezini dužnosnici, uključujući Medvjedeva, Zapad postojano podsjećaju da se poigrava s najvećom nuklearnom silom svijeta.

Realizam, opitimizam

Samir Puri, autor knjige “Ruski put prema ratu s Ukrajinom”, vjeruje da će Kijev u konačnici biti prisiljen na teritorijalne ustupke i život s “de facto” podjelom u kojoj će izgubiti do četvrtine teritorija.

“Mislim da se Rusija može ukopati na dugi rok i da je podjela, nažalost, najizgledniji ishod u srednjem roku,” rekao je.

Drugi izražavaju nadu u pobjedu Ukrajine.

“Vjerujem da je ruski sustav logistike iscrpljen i da se u skorašnje vrijeme neće popraviti,” odvagnuo je umirovljeni Hodges.

>>>Recesija u Njemačkoj sve izglednija: Bundesbank

“Ako Zapad, predvođen SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, nastavi isporučivati ono što smo rekli da ćemo isporučiti … Optimističan sam da bi Ukrajina mogla Rusiju do kraja ove godine gurnuti nazad na crte od 23. veljače.”

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima